Kada govorimo o radnom danu, manje je više… ali to mnogima može predstavljati problem. Nije teško osetiti se napadnuto kad vam radni dan počne novim imejlovima, obaveštenjima o sastancima i trenutnim porukama koji zahtevaju vašu pažnju.
U stalnoj jurnjavi čak i najiskusniji rukovodioci mogu da se osete preopterećeno. U stvari, problem sa današnjom poslovnom kulturom je u tome što mnogi ljudi veruju da moraju da rade duže kako bi postigli veći radni učinak i uspeh.
Međutim, jedna studija sa Univerziteta Stanford pobija ovo uverenje. Istraživanje profesora ekonomije Džona Penkavela otkriva da produktivnost na nivou sata naglo opada kada osoba radi više od 50 sati nedeljno. Posle 55 radnih sati produktivnost opada toliko da svaki sat preko toga postaje besmislen, a ljudi koji rade 70 sati nedeljno ostvaruju isti učinak kao i oni koji rade 55 sati.
„Prezauzetost više predstavlja prepreku nego što doprinosi postizanju uspeha“, kaže Aleks Sujung-Kim Pang, ekspert na Stanfordu i autor knjige „Odmorite se: Zašto uradite više kad radite manje“ (Rest: Why You Get More Done When You Work Less). U svojoj knjizi on tvrdi da kada sebe definišemo svojim „radom, posvećenošću, efikasnošću i spremnošću da damo još više od sebe“, lako upadamo u zabludu da to što radimo manje i unosimo više mira u svoj um predstavlja prepreku za uspeh.
Zakon najmanjeg napora
Postoji pregršt načina da uradite više radeći manje, ali morate da počnete od toga gde ćete usmeriti svoju mentalnu energiju. Cilj je da ostanete fokusirani i distancirate se od beznačajnih zadataka i problema koji vam se nameću.
Jedan od efikasnih načina za to je usvajanje unutrašnjeg zakona uspeha koji se zove „zakon najmanjeg napora“. Ovaj zakon se zasniva na ideji da prirodna inteligencija funkcioniše bez napora i bez otpora.
Evo kako možete da ugradite zakon najmanjeg otpora u svoj život:
- Prihvatite trenutnu situaciju
Razmislite o trenutnim okolnostima i recite sebi: „Shvatam i prihvatam kako stvari stoje. Ovaj trenutak tačno odražava kakav je univerzum upravo sada.“ Ove reči sprečavaju da reagujete na događaje i ohrabruju vas da ih umesto toga jednostavno prihvatite.
Možete čak i da kažete: „Prihvatam baš ovu situaciju, a ne onu kakvu želim.“ Umesto da razmišljate o stvarima koje se ne odvijaju kako vi hoćete, počećete da se fokusirate na sve pozitivne mogućnosti sadašnjeg trenutka.
- Preuzmite odgovornost za trenutnu situaciju
Nema potrebe da se borite i rvete sa malim stvarima. Vežbanje veštine prepuštanja ima mnogo koristi. Ako kasnite na sastanak ili direktor prenosi svoju nervozu na vas, ne upirite prstom u druge ljude. Recite sebi: „Sâm sam odgovoran za ono što mi se dešava u životu.“ I samo nastavite dalje.
Kada pažnju preusmerite na sebe, shvatićete da samo vi možete kontrolisati svoje raspoloženje, narav i sudbinu. Ne dozvolite da nečiji loš dan pokvari i vaš. Kada sebe doživite kao silu promene, problemi počnu da se pretvaraju u mogućnosti. A kad se suočite sa teškom situacijom, zapitajte se: „Kako ovo mogu da popravim?“
- Distancirajte se od pitanja ‘čija je zaslugaְ’
Većina kancelarijskih poslova podrazumeva određeni stepen diplomatije, ali vi treba da se fokusirate na poruku, a ne na glasnika. Trudite se da vas ne uhvate u razgovore u kojima se svako bavi svojim egom niti u nadmetanje za dobijanje što više pohvala. Kad se pojavi ideja, bavite se kvalitetom te ideje umesto time ko ju je predložio. A kada vi date ideju, ne brinite ako ne bude usvojena. Udahnite duboko i probajte da se distancirate od rezultata.
Ne morate da ulovite svaku sitnicu koja iskrsne, već usmerite pažnju na stvari koje su zaista važne i imaju smisla. Štaviše, vaša dela će govoriti više od reči, pa možete i da steknete reputaciju nesebične osobe, što će poboljšati vaš položaj među kolegama.